Beregine
Kategorija: Stvorenja
Ovako imenovana bića zapažamo kod istočnoslovenskog naroda. Sam naziv nam je poznat posredstvom staroruskih tekstova gde se beregine navode kao jedno od bića kojima Sloveni ukazuju poštovanje. Tako izvor iz XIV veka, „Slovo sv. Grigorija”, kazuje: „oni, Sloveni, tad počeše žrtvu prinositi rodu i rođanicama, pre Peruna boga njihova, a pre toga žrtvu prinosiše vampirima i bereginama.” Slični su i ostali izvori koji će ova bića navoditi samo imenom, ipak zabeležene su i određene pojedinosti. Tako putem nešto kasnijeg izvora saznajemo da su beregine ženskog obličja ali i da ih je mnoštvo budući da se govori o „tri devet sestrica” odnosno „sedam sestrica”. Izvodeći njihovo ime iz protoslovenskog *bergъ u značenju „obala” uz činjenicu da se ova bića spominju uz vampire navešće brojne istraživače da beregine objasne kao „obalkinje” odnosno onostrana ženska stvorenja nastanjena na obalama reka. Ovakva definicija približila ih je dobro poznatim rusalkama. Međutim u starim izvorima nailazimo i na oblike sa drugačijim početnim slovom poput „верегинямъ” ili „peregini”. Sa ovim poslednjim vezuje se staroslovensko „прѣгынiа” protumačeno kao „brdo prekriveno šumom” što bi ih izjednačilo sa bićima kao što su vile nagorkinje. Sličan naziv „перегеня” beleži se na prostoru Ukrajine dvadesetih godina prošlog veka. Sada se radi o običaju u kom se ovako naziva devojka koju nakon rada u polju ostala mladež obmotava pojasevima a zatim pronosi kroz selo iskajući darove. Ovo će biti jedini zabeleženi etnološki izvor sa pominjanjem makar sličnog imena, te ostaje nejasno da li i u kakvoj vezi on stoji sa pomenutim srednjovekovnim tekstovima. Činjenično stanje neće odvratiti brojne želje da se kod beregina vidi nešto više, tako će određeni Ukrajini pisci „Bereginju” proglasiti drevnim ukrajinskim božanstvom, neosnovano joj pripisujući starateljstvo nad domom, majčinstvom i porodicom. Ovakve proizvoljne ocene brzo će se raširiti u nekritičnoj literaturi pa će i različiti prikazi ženskih figura u vezu ili na pisanicama biti dovedeni u vezu sa ovim izmaštanim božanstvom.
Literatura:
- Вильо Й. Мансикка - „Религия восточных славян”, ИМЛИ РАН, 2005
- Никита И. Толстой - „Берегини”, Славянские древности, том 1, Международные отношения, Москва, 1995
- Юлія Буйських - „«Берегиня»: спроба деконструкції одного «кабінетного» міфа”. 24.05.2018, http://uamoderna.com/md/buyskykh-berehynia-myth
- Radoslav Katičić - "Božanski boj", Ibis grafika, Zagreb, 2008
